Sudeći prema podacima Srpske asocijacije uvoznika vozila i delova, prodaja novih vozila u Srbiji u protekloj godini bila je bolja nego 2014, ali za poznavaoce naših prilika ostaje dilema da li je baš tako. Statistika kaže da je lane isporučeno 11 odsto više automobila u odnosu na pretprošlu godinu ili prevedeno u broj vozila, prodato je 2.168 primeraka više. Negativan rezultat zabeležilo je pet marki (uvoznika), od kojih je najgore prošao Hyundai, ali za to postoji objašnjenje. Naime, veći deo 2015. godine, zbog nerešenog statusa, ovaj brend i nije imao odgovarajuću ponudu i prodaju. Međutim, nakon inicijative Grand Motorsa, odnosno „preuzimanjem posla“, u poslednja četiri meseca isporučeno je gotovo 70 odsto svih prodatih vozila ove marke (392 primerka prema
ukupnih 564).
Ko iole prati statističke podatke u bilo kojoj oblasti, zna da procenti ne oslikavaju uvek pravo stanje stvari. Tako je, recimo, procentualno najveći napredak u odnosu na pretprošlu godinu zabeležio Great Wall, a razlog za to je činjenica da je prodaja ovih vozila krenula u decembru 2014. kada je isporučeno svega četiri primerka. Uz njega je i Citroen koji je ostvario rast od 215 odsto, ali je ukupan broj prodatih vozila, ipak, relativno skroman – 426. Čini se da broj isporučenih vozila realnije pokazuje situaciju. Tako se prošle godine za Fiatove modele odlučilo 787 kupaca više nego 2014, Fordove 426, Opelove 371, Škodine 310 i tako dalje.
Kada govorimo o najtraženijim modelima, situacija se nije bitnije promenila. Najviše se prodaje domaći Fiat 500L (1.819), potom Škode Fabia (1.194), Octavia (1.129), Rapid (743), Dacia Sandero (639), Ford Fiesta (621) i tako dalje. Nema promena ni kada je reč o klasama vozila, odnosno, najbolje su se prodavali automobili niže i niže srednje klase, baš onako kako je kod nas već godinama.
E sad da se vratimo na dilemu s početka teksta. Da li je situacija bolja ili ne? U nedostatku kupaca na domaćem tržištu, izvestan broj uvoznika se okrenuo reeksportu, i tu ne bi bilo ništa loše da i te automobile ne svrstavaju u one prodate u Srbiji, zbog čega dobijamo netačne podatke o isporukama kod nas. Imajući u vidu da takva prodaja nije baš po pravilima i željama proizvođača, logično je da se ukazuje potreba da se rezultati „zamagle“. Naravno, tačne brojke se ne iznose u javnost pa svakom ponaosob ostaje da proceni kakva je stvarna prodaja na ovdašnjem tržištu. Nezvanično, reeksport je lane bio veći nego 2014. godine, ali je i ukupna prodaja bila veća pa se rešenje dileme, nažalost, ne nazire. Kako god, veća prodaja znači i opstanak prodavaca, a ujedno i veće mogućnosti za bolje prilagođenje zahtevima kupaca, što bi trebalo da rezultira i daljim povećanjem isporuka. Neka bude tako.